Prinosi pšenice, uz sve agrotehničke mjere iznose oko 6,2 tone po hektaru, rezultati su prvih požnjevenih površina na parcelama Eksperimentalno edukativnog centra Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka, u Aleksandrovcu.
Doktor Borislav Petković rekao je se ratarska proizvodnja realizuje na 46 hektara, od čega se pod ozimom pšenicom nalaze 22 hektara. Govoreći o prinosima, rekao je da su zadovoljni i da bi, da je bilo padavina u proteklih 40 dana, bili i veći.
Zbog većih podsticaja, na području Gradiške u ovoj godini suncokretom je zasijano 880 hektara, dok je pod sojom 936 hektara zemljišta. Ukoliko se sušno vrijeme nastavi, prema riječima stručnjaka, prinosi ovih biljnih kultura mogli bi biti smanjeni. “Suncokret je trenutno u dobrom stanju, dok je soji koja je u fazi cvjetanja, neophodna veća količina padavina“, rekao je Petković.
Na voćarskom dijelu ovog centra, profesori Poljoprivrednog fakulteta ukazali su sa kakvim problemima su se susretali tokom prethodne godine.
Profesor Miljan Cvetković naveo je da je ova godina dosta specifična, zbog hladnog vremena tokom cvjetanja i sušnog perioda koji je uslijedio kasnije. „Neki podaci pokazuju da je šljiva mnogo stradala, čak i u krajevima koji tradicionalno nisu imali taj problem. Smatra se da je prinos od 20 do 30 odsto od uobičajenog, kruška je negdje oko 50 odsto, dok je jabuka najbolje prošla“, istakao je Cvetković.
Godina je problematična i sa aspekta pojave biljnih bolesti, posebno pojave čađave krastavosti, šljivine rđe i plamenjače, što nije ozbiljnije uticalo na kvalitet ploda.
Stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka zaključili su da su klimatske promjene uslovile i nove trendove, prilagođavanje proizvodnje, odabir otpornijih biljnih kultura i primjenu odgovarajućih agrotehničkih mjera, sistema za navodnjavanje i orošavanje i zaštitu od grada. Jednom riječju neophodno je proizvodnji pristupiti maksimalno profesionalno.
S.V.
