Uz proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda Predrag Trninić iz Nove Topole izrađuje pomalo zaboravljene trnke – košnice pletene od ražene slame.
Na trećem Rimskom festivalu u Gradišci ovaj pčelar posjetiocima je prikazao način pletenja trnki i objašnjavao čemu one služe.
„Trnka je jedan od starijih oblika košnica. To je košnica koja ima saće koje ne možemo mijenjati po želji. Vađenje meda iz takve košnice je teško.Trkna bi se potapala u vodu, a na taj način bi se uništavao roj zbog koje kile meda. To je razlog što se pčelaranje u trnkama danas, uglavnom, ne praktikuje. Danas se trnke najviše upotrebljavaju zbog hvatanja rojeva”, priča Trnininić i dodaje da on trnke izrađuje od ražene slame koja može biti dugačka i do dva metra, mada, kako kaže, u nekim drugim krajevima trnke su pravili i od drugih materijala.
Za izradu jedne trnke, uz već pripremljen materijal za rad (očišćenu i nakvašenu slamu), Trniniću je potrebno oko sedam sati rada. Za trnke kažu da su izdržljive, naročito one koje se zaštite pčelinjim voskom.
Takve trnke mogu trajati i do 10 godina. „ Pčelarstvo u trnkama bi bilo najprirodnije i ekološki najprihvatljivije, a vađenje meda iz trnki metodom potapanje u vodi može se izbjeći ako se izrade malo drugačije trnke – sa otvorom na vrhu koji se poklopi drvenom činijom“, objašnjava Trninić.
U nekim krajevima trnke su zvali vrškara jer su ih stari pčelari pravili od različitih materijala, u ravničarskim predelima od slame, a u oblastima pored velikih vodotokova od vrbovog pruća, kao i od jedne vrste divlje loze, paviti. Danas su trnke više ukras, koji treba da nas podseti na neka davna vremena, mada još uvijek ima pčelara koji trkne koriste u svom radu kao što to čini porodica Trninić u svom porodičnom gazdinstvu “Pčelinjaci Kraljica”.
G.Vlainić
