Sutra obilježavanje dana sjećanja na heroja Milana Tepića

U Komlencu, rodnom mjestu heroja majora Milana Tepića, sutra će biti obilježene 33 godine od njegove pogibije u Bjelovaru, kada je tokom borbi sa hrvatskim paravojnim jedinicama digao u vazduh kasarnu JNA, ne želeći da neprijatelju preda skladište sa oružjem.
Pomen na mjesnom groblju u Komlencu biće služen sutra od 11.00 časova. Major Milan Tepić /1957-1991/ poginuo je 29. septembra 1991. godine.
Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major JNA Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava „Barutina“ u selu Bednik, nedaleko od Bjelovara, radi sprečavanja predaje oružja i municije pripadnicima hrvatske paravojne formacije ZNG /zenge/, raznio je magacin sa 170 tona eksplozivnih sredstava.
Tom prilikom stradali su i on i devetnaestogodišnji vojnik Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.
„Jednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško“, napisao je u posljednjem pismu major Milan Tepić.
Zbog herojskog čina Milan Tepić je posthumno odlikovan Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglašen za narodnog heroja.
Njegovo ime danas nose ulice u gradovima širom Srbije i Republike Srpske, a u njegovu čast Vojska Republike Srpske ustanovila je poseban Orden za zasluge u ratu „Milan Tepić“.
U Komlencu, kod Kozarske Dubice, Tepićevom rodnom mjestu, svake godine se obilježava dan njegove herojske pogibije, u okviru programa „Septembarski dani odbrane“.
Vojnik Stojadin Mirković 1999. godine posthumno je odlikovan Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.
Njegovi posmrtni ostaci su u julu 1995. godine sahranjeni u rodnom selu Donje Leskovce kod Valjeva, gdje mu je 2013. godine otkrivena i spomen-bista.
Prije nekoliko godina, grad Valjevo mu je posthumno dodijelio najveće priznanje „Septembarsku povelju“, a i jedna ulica u tom gradu nosi njegovo ime.
Za zločine nad pripadnicima JNA, u to vrijeme jedine legalne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem je sastavu tada formalno-pravno bila i Hrvatska, gotovo niko nije osuđen.
SRNA