Pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra, 7. jula, proslavljaju Ivandan (Ivanjdan), praznik rođenja Svetog Jovana Krstitelja.
Jovan se naziva Krstiteljem jer je u rijeci Jordan krstio Gospoda Isusa Hrista, te Pretečom zato što je najavljivao dolazak Hristov i pozivao ljude na pokajanje.
Ovaj svetitelj rođen je od starijih roditelja – oca, sveštenika Zaharija i majke Jelisavete, Bogorodičine rođake.
Kao mlad Jovan je otišao u pustinju gdje se hranio korijenjem i divljim medom. U propovijedima je kritikovao moralno posrnuće svojih savremenika, pozivajući ih da se pokaju i vrate životu po Božijim zakonima.
On je krštavao ljude u rijeci Jordan, govoreći im da ih on krsti vodom, a da za njim „ide onaj koji će ih krstiti Duhom Svetim i ognjem“.
Jovana Preteču je pogubio judejski kralj Irod. U kalendaru SPC Svetom Jovanu se čini pomen tri puta godišnje, i to, osim Ivanjdana, još i 20. januara – Sabor Svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, te 11. septembra – Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.
Noć uoči Ivanjdan, žene širom Srbije pletu vjenčiće od cvijeća i ostavljaju ga ispred kućnih vrata.
Sveti Jovan se još zove Igritelj, jer se vjeruje da se sunce, kada se tog jutra rađa, igra na nebu. Zaštitnik je kumstva i pobratimstva, a kumovao je i Isusu Hristu krsteći ga u rijeci Jordan.
Treba se pokumiti
U narodu postoji običaj da se ljudi na Ivanjdan bratime i kume “po Bogu i svetome Jovanu” stoga što se Jovan Kristitelj, koji je rođen na današnji dan po starom računanju vremena, smatra uzorom karakternosti i poštenja.
Od svih ostalih proroka, sveti Jovan se razlikuje naročito po tome što je imao tu sreću da je mogao i rukom pokazati svijetu Onoga koga je prorokovao.
Ivanjdanski običaji
O Ivanjdanu pletu se vijenci od ivanjskog cveća, i njima se kite staje, a uoči tog dana, čobani pale brezove lile (vatre), pa obilaze torove i ovce gdje čuvaju stoku, a zatim se penju na visove i igraju svakojake igre oko pobodenih vatri.
Ovo paljenje za Ivanjdan dovodi se u vezu sa paljenjem badnjaka uoči Božića, čime se hoće reći da zimsko, božićno sunce ne sija tako visoko kao ljetnje, ivanjdansko, niti onako toplo grije.
Pletenjem vijenaca želi se reći da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke (sredina ljeta), i da se tim vijencima priroda ovjenčava.
Misli se da je Ivanjdan toliko veliki praznik da se sunce tri puta zaustavi tog dana. Voda dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana ljekovita svojstva, zato se bere ljekovito bilje i pletu venci, koje se čuva u kući kao lek protiv raznih bolesti.
Danas berite sljedeće biljke:
Uberite pelin i koprivu. Posebno popularna je biljka Ivan-da-Marija, odnosno šumska urodica koja utiče na plodnost.
