Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu, danas slavi Srpska pravoslavna crkva.
Prvi susret Boga i čovijeka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac, slavi se uvijek četrdesetog dana po Božiću.
Sretenje je jedan od 12 najvećih praznika hrišćanstva, a sama riječ „sretenje“ označava susret.
Ovaj praznik praznuje se od samog početka hrišćanstva, ali je kao svečanost uveden tek u 6. vijeku u vrijeme cara Justinijana.
Smatra se da se na današnji dan susreću zima i ljeto. Vjeruje se da na Sretenje mrazevi popuštaju, a priroda se sprema za ljepše vrijeme i dolazak proleća i ljeta.
Vjeruje se da će, ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvjedi izađu iz jazbine, uplaše se svoje sjenke i vrate se na spavanje, zima potrajati još šest nedjelja.
Ako je dan oblačan, medvjedi neće vidjeti svoju sijenku i neće se vratiti u jazbinu, što označava kraj zime.
Postoji vjerovanje da djevojke treba da paze kog muškarca će ujutru prvog sresti, jer će i budući mladoženja ličiti na njega.
