Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Arhijerejski namjesnik gradiški Gojko Slijepčević rekao je da je Vaskrs najveći hrišćanski praznik jer je kroz Hristovo vaskrsenje smrt pobijeđena.
Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na Zemlji darovao vječni život.
„Sam dolazak Gospoda Isusa Hrista bio je da se spasi čovjeka koji se našao u beznađu i jedino je bilo moguće naći spasenje kroz Hristov dolazak u svijet, prinošenje njega kao jagnjeta Božijeg bez grijeha koji je primio sve grijehe naše. On je u najvećim mukama stradao na krstu, a kroz to je pokazivao ljubav jer je svojim progoniteljima govorio „Oprosti im Bože ne znaju šta čine“, to je dokaz ljubavi, a ljubav je Bog“, dodao je Slijepčević.
Hrišćansko vjerovanje bez Vaskrsa ne bi imalo nikakvog smisla. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.
Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.
U hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci i u hramu u Kozincima, Sveta liturgija i pričešće vjernika služeno je jutros u 5 časova, a biće održano i u 9 časova.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Arhijerejski namjesnik gradiški Gojko Slijepčević rekao je da su običaji za Vaskrs različiti i da se razlikuju od mjesta do mjesta, ali da je jedan od simbola Vaskrsa crveno jaje.
Slijepčević je uputio čestitku svim vjernicima gradiškog arhijerejskog namjesništva tradicionalnim pozdravom Mir Božiji, Hristos vaskrse.
Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa „Hristos vaskrse“, uz otpozdrav „Vaistinu vaskrse“.
Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.
Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je „mali Vaskrs“.
G.V.
