Na području Gradiške, u povrtnjacima, naročito u kupusu, registrovana je jača pojava crvenog puža golaća. Radi se o španskom golaću koji je najgori nametnik od svih vrsta puževa.
Prema mišljenju stručnjaka, u ovim krajevima proširio se uvozom povrća iz Španije i Portugalije.
Tijelo im je izduženo i usko, obavijeno samo sluzastim plaštom. Različite su boje, sivi, crni, pepeljasti, crveni… Javljaju se pretežno na vlažnim mjestima. Dan provode u zaklonima, a hrane se početkom večeri i noću.
– To je nevjerovatno. Ima ih stotine, pužu svuda, u bašti, po travi, na pločnicima. Sakupljam ih, uništavam, ali ne vrijedi… Ne znam šta učiniti. Kada se približi veče, crveni puževi su svuda – kazala nam je Živka Rebić iz Vrbaške, gdje je najezda crvenih, španskih puževa golaća.
Uzroci masovnog širenja golaća su uvođenje monokultura, suženje izvora hrane usljed korišćenja herbicida, promjena strukture zemljišta, preobilno đubrenje, vlažna klima i globalno zagrijavanje.
Aktivno se kreće pri temperaturama od deset do 25 stepeni Celzijusa.
Dnevno ovaj puž pojede hrane do polovine sopstvene težine. Puževi su prenosnici različitih biljnih patogena, gljiva, bakterija i virusa.
Obrada zemljišta je je preventivna mjera i efikasan način za uništavanje jaja i mladih golaća. Jaja se dubljom obradom se zatrpaju, a površinskom obradom izlože sunčevoj svjetlosti koja ubija jaja i mlade golaće.
Stručnjaci za zaštitu bilja preporučuju uklanjanje ili zaoravanje biljnih ostataka, promjena režima zalijevanja biljaka, umjesto večernjih ovu radnju obavljati u jutarnjim časovima.
Prihranu treba obavljati mineralnim đubrivima. Nasuprot tome, primjena zelenišnih đubriva, komposta i stajnjaka veoma je rizična jer privlači golaće sa okolnih površina.
Ručno sakupljanje španskog golaća najekonomičniji je metod na manjim površinama.
Načini suzbijanja puževa je fizičkim barijerama pri čemu se koristi piljevina, kreč, kameno brašno, pijesak, oštri šljunak, sve što skida sluz puževa.
Izvor:Srpskainfo / M.Pilipović
