28. juna 1911. godine u Gradišci je održan prvi slet združenih pobratima i sokola. Bio je to prvi slet na području Austro-Ugarske monarhije.
Na sletu je pored sokola učestvovalo 600 pobratima iz gradiškog sreza. Povorka je prodefilovala u četvornim redovima gradiškim ulicama pod svojim društvenim zastavama. Slet je privukao velike mase naroda ne samo iz bosansko-gradiškog sreza, nego i iz srezova susjedne Slavonije.
Na sletu je prisustvovao starešina dr. Vojislav Besarović iz sokolske župe Sarajevo. Kao gosti bili su prisutni Živojin Dačić ispred Narodne Odbrane, dr. Miloš Popović ispred Saveza Trezvenosti, guslar Petar Perunović, dr. Andrija Štampar ispred antialkoholnih društava iz Hrvatske i Slavonije i veliki broj intelektualaca i studentske omladine iz Bosne i susjedne Slavonije.
Sjećanje na gradiške sokolove i prvi slet živi u arhivi Alena Mešića, predsjednika Udruženja kolekcionara i ljubitelja istorije “Denarius”. U svojoj kolekciji Alen ima i sokolsku kapu koju je kupio na sajmu u Beogradu od unuka jednog sokola koji je učestvovao na sletu u Gradišci te 1911. godine.
O važnosti postojanja sokola govori i činjenica da je Kulturno društvo „Prosveta” od svog osnivanja 1902. uvijek naročitu pažnju pokazivalo prema srpskim sokolima. Pomagalo je novčano sokolska društva, slalo prednjake na sokolski tečaj u Prag i omogućavalo nabavku gimnastičkih sprava. Sokoli su zajedno sa Pobratimima od 1910. pokušavali da u Austro-Ugarskoj monarhiji osnuju svoja seoska društva. Prvi pododbor Pobratimstva osnovan je u selu Razboju kod Bosanske Gradiške 1909. Pokret nije išao dalje od propagande protiv alkohola i vaspitanja u tom pravcu. U isto vreme bio je osnovan Srpski soko u Bosanskoj Gradišci, a za njegovog predsjednika je izabran Tihomir Subotić.
Vođstvo Srpskog sokola u Bosanskoj Gradišci došlo je prvo na misao da se sokolstvo presadi u široke narodne slojeve pomoću Pobratimstva. Vladimir Malić bio je poslat u Sarajevo da kod Glavnog odbora Pobratimstva i Sokolske župe izloži prijedlog o saradnji i dobije pristanak za zajedničku saradnju sokola i pobratima. Prijedlog je bio prihvaćen. Komisija u kojoj su bili dr. Vojislav Besarović, Jovo Popović, inž. Mika Blagojević, Miloš Đuran, Jovo Pešut, Kosta Jeftić i Vladimir Malić saobrazila je pravila Pobratimstva saradnji sa sokolima.
Pobratimstvo je sa svojom idejom antialkoholizma, gdje je svaki član morao potpisati zavijet i dati časnu riječ da neće piti, pomoglo da se stvori organizacija u širokim masama. Članovi Pobratimstva u dogovoru sa sokolima, morali su da rade na higijenskom i fizičkom podizanju svojih članova i to gimnastičkim vežbama. Osnovani su sokoli-pobratimi po selima. Osnovan je pododbor Pobratimstva u Gradišci i većina članova srpskog sokola zavijetovala se da neće piti i stupila je u redove pobratima, da bi stekli moralno pravo da ideju antialkoholizma propagiraju u narodu.
Foto Alen Mešić
G.Vlainić
