Zima na našim prostorima biće toplija, ali vlažnija sa više padavina, rekao je za Radio-televiziju Gradiška meteorolog Nebojša Kuštrinović.
„Dugoročne prognoze nisu popularne. S obzirom da imamo bogatu klimatološku statistiku i koristimo materijale Svjetske meteorološke organizacije stigla je prognoza za zimu koja kaže da će zima biti toplija i bogatija padavinama te da će u višim predjelima preko 1.500 metara nadmorske visine kao što je Jahorina, Bjelašnica pa i Vlašić biti dovoljno snijega za zimske sportove“, pojasnio je Kuštrinović.
Kuštrinović je podsjetio da se smatra ako na Svetu Petku ima južnog vjetra da će biti blaga zima. Isto tako po narodnoj mitologiji, ako su topli dani od Svete Petke do Mitrovdana taj period se naziva „bablje ljeto“ i po narodnom vjerovanju to je period da se pomogne najstarijima i najbolesnijima da i oni spremno dočekaju zimu.
Kuštrinović je dodao da nakon kraće promjene vremena na Svetu Petku i dalje ostajemo u južnoj struji ciklona nad Atlantikom koji u naše krajeve donosi toplu i povremeno vlažnu vazdušnu masu što će ići na ruku poljoprivrednicima.
„Ima dosta agrara, biće povoljni uslovi za obradu zemljišta, sjetvu i nicanje poljoprivrednih kultura. Klima nas je proljetos kaznila kada smo imali izuzetno kišno proljeće i nije bilo oplodnje kod cvjetanja zbog čega je agrar podbacio u ratarstvu, povrtarstvu, a pogotovo u voćarstvu“, naveo je Kuštrinović.
On je podsjetio da su klimatske promjene na sceni i globalno otopljenje, da je emisija štetnih gasova u atmosferi stvorila efekat staklene bašte, zemlja se normalno zagrijava, ali ne može da se hladi, zbog čega temperatura iz godine u godinu raste, ali se mijenjaju i drugi elementi klime.
„Na nama je zadatak da se prilagodimo i iskoristimo sve što savremena nauka daje. Lijevče je bogato, područje Save, Vrbasa i Bardače. Postoje načini navodnjavanja, zemlja, voda i klima su bez obzira na klimatske promjene i dalje izuzetan resurs Republike Srpske“, pojasnio je Kuštrinović.
On je naglasio da Lijevče i Potkozarje u meteorološkom smislu imaju klasičnu klimu umjereno kontinentalnu.
„To područje je karakteristično zimi kada su u anticiklonu niže temperature nego u drugim dijelovima zbog lakšeg priliva hladnije vazdušne mase sa istoka i sjevera kontinenta, nema nikakvih pregrada iz Panonske nizije preko Karpata ili Alpa, sve dolazi dolinom Save do Lijevča polja“, naveo je Kuštrinović.
Druga karakteristika ovog područja prema njegovim riječima je „fenski efekat“ kada preko Dinarida stiže vlažna i topla vazdušna masa, nema prepreka, tek poslije Dinare spušta se vlažna masa u niže slojeve atmosfere i dobija na energiji pa Gradiška bude toplija nego Prijedor za stepen ili dva.
Za područje Gradiške, Srpca, Doboja, Prijedora, Novog Grada zbog vodnog resursa karakteristična je pojava magle.
S.S.C.
