Srpska pravoslavna crkva obilježava Veliku subotu, dan kada je Isus Hristos pogreben i kada je sišao u podzemni svijet – Ad i dušama umrlih donio Jevanđelje.
Hristos je to učinio, jer je on mesija i izbavitelj cjelokupnog ljudskog roda, a ne samo svojih savremenika.
Najrašireniji naziv za dan uoči Vaskrsa je Velika subota, strašna subota, zavalita subota ili dugačka subota. Svi ovi nazivi opominju na duge Hristove muke na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno djelo. U Bosanskoj krajini i Hercegovini najčešći je naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju vaskršnja jaja, najčešće u crveno. Pripovijeda se da su sva jaja pocrvenjela u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba i zato ih valja bojiti u crveno.
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. U Homolju mijese kolač – vaskršnjak – okićen bosiljkom, kao i manji kolačići.
Na Veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.
