Korovska biljka ambrozija posljednjih godina izbila je u vrh najopasnijih korovskih biljaka koja pravi probleme osobama koji su skloni alergijama, ali i poljoprivrednicima. Spada u red invazivnih korova, a u narodu je poznata i kao amerikanka i fazanuša. Ambrozija raste svuda-u poljima, baštama, duž puteva, oko kuća i zgrada, pa čak i u urbanim naseljima. Cvjeta od kraja jula do sredine oktobra, oslobađajući milijarde zrna polena koji mogu putovati i do 300 kilometara. Kod osjetljivih osoba uzrokuje simptome poput crvenila i svraba očiju, kihanja, kašlja, otežanog disanja pa čak i astme. Mjere prevencije i zaštite su veoma važne. Prema riječima ljekara, osjetljive osobe treba da izbjegavaju kontakt sa polenom ambrozije, da tokom boravka u prirodi nose zaštitne maske, naočari, šešire.
Ambrozija nije samo prijetnja zdravlju. U poljoprivredi ona uzima danak iscrpljujući tlo jakim korijenjem i bujnom masom koja iz tla crpi hranjive materije. Najčešće se pojavljuje u usjevima kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe i povrća.
Nenad Erceg iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi PJ Gradiška pojasnio je da je ambrozija biljka koja je adaptirana na našem području i klimatski uslovi na našim prostorima su idealni za njen razvoj. „Prema nekim procjenama, štete od ambrozije iznose oko 10 odsto, međutim u našim uslovima štete su oko 20, dok u sadejstvu sa drugim korovima mogu iznositi i do 50 odsto“, naveo je Erceg.
Borba protiv ambrozije nije jednostavna niti jednokratna. Uspjeh se može postići jedino integrisanim pristupom- mehaničkim, agrotehničkim i hemijskim mjerama.“ Mehaničke mjere podrazumijevaju čupanje mladih biljaka, okopavanje, odnosno sječenje korijena. Hemijske mjere uključuju primjenu ekološki prihvatljivih preparata, dok biološke mjere podrazumijevaju upotrebu insekata koji se hrane mladim dijelovima biljke“, rekao je Erceg.
Suzbijanje i uništavanje ambrozije regulisano je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, Odlukom Vlade i Odlukom o komunalnom redu Grada Gradiška, kojom je propisano da su vlasnici i korisnici površina poljoprivrednog, obrađenog i neobrađenog, zemljišta, vlasnici i korisnici građevinskog zemljišta, subjekti koji upravljaju vodotokovima i kanalima, subjekti koji održavaju površine uz javne puteve, subjekti koji upravljaju parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama kao i vlasnici i korisnici zapuštenih površina i iskrčenih šuma, dužni suzbijati i uništavati ambroziju primjenom agrotehničkih, mehaničkih i hemijskih mjera. Nadzor nad sprovođenjem ovih mjera vrše komunalna policija i poljoprivredna inspekcija.
S. Vidović
