Dan rijeke Save, jedne od najzanimljivijih i najkompleksnijih rijeka u Evropi, obilježava se 1. juna u četiri zemlje u slivu Save – Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Rijeka Sava protiče pored Gradiške u dužini od više od 40 km i čini granicu sa Hrvatskom. Sava izvire u sjeverozapadnoj Sloveniji, oblikuje se spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a 946 kilometara nizvodno ulijeva se u Dunav u Srbiji. Duž cijelog svog toka Sava prima vodu iz gotovo 250 pritoka! Na području naše zemlje ona teče 331 kilometar. U Republiku Srpsku ulazi kod Donje Gradine, a napušta kod Rače.
Savu premošćuje više od 80 mostova. Sava spaja čak tri glavna grada, a to su Ljubljana, Zagreb i Beograd. Pritom ih ne povezuje i prometno jer nije cijelim svojim tokom plovna. Ipak Sava je kroz Gradišku plovna mada ovaj kapacitet nije u potpunosti iskorišten. U posljednje vrijeme Grad Gradiška i Turistička organizacije grada Gradiška podržavaju Savske alase Strahinju Vujanovića i Zorana Vidačića Jazu, vlasnike i kapetane brodića „Kojot“ da organizuju krstarenja Savom.
Vujanović koji sa Savom druguje 25 godina rekao da očekuje da će i u budućnosti na još mnogo načina biti iskorišten potencijal rijeke Save i pozvao i ostale vlasnike brodića da se uključe u akciju, ali i sve one koji na određen način mogu pomoći da rijeka Sava postane mjesto druženja, okupljanja i lijepih trenutaka.
Rijeka Sava je bogata ribom, a ribolovna staza u Gradišci u dužini od 200 metara do 2 kilometra je pogodna za takmičenja.
Kada govorimo o vrstama ribe, Sava obiluje brojnim vrstama mada se može reći da som caruje, a tu su i amur i šaran. Tu su i štuka, tolstolobik i mrena, koja je poznata po nevjerovatnoj borbenosti. Plotica i deverika najlovnije su ribe na rijeci Savi.
Svojim tokom Sava stvara nekoliko većih riječnih ostrva, a najpoznatije savsko ostrvo je Ada Ciganlija u Beogradu čiji službeni promotivni naziv glasi “More BeogrADA“. Beograđani su ga šaljivo prozvali Bezkintos, kao more za one koji nemaju kinte za Grčku. I Gradiška ima svoje ostrvo Bezkintos koje se javlja tokom vrućih ljetnih dana i niskog vodostaja ispoda savskog mosta u blizini centra grada. Brojne Gradiščane vežu lijepe uspomene za ovo ostrvo.
Savu je nekad krasio fenomen Savski cvijet, pojava u junu kada bi Savu, nakon kratkog životnog ciklusa, prekrile uginule leptirice do te mjere da se voda nije vidjela od bijelo žute boje njihovih krilaca.
Cvjetanje Save je rijetka pojava, prekrasan i tužan fenomen prirode koji iziskuje posebne prirodne uslove i čiste rijeke. Zadnji put „cvjetanje“ Save je viđeno u avgustu 2017. godine u Brčko distriktu kada je nakon 40 godina Sava procvjetala.
Dan rijeke Save se obilježava sa ciljem promocije posebne ekološke vrijednosti i ekonomskih potencijala u slivu rijeke Save, održivog korištenja, važnosti dobre regionalne saradnje koja doprinosi boljem stanju voda i ekosistema, a time i višoj kvaliteti života stanovništva u slivu Save.
O Savi možda niste znali ali ona je rijeka bogova.
Grci su bili prvi narod koji je uočio da Sava nije dio toka Dunava, već rijeka za sebe. Stoga su joj povjerili posebnu ulogu: ona bogu Zeusu odnosno Dunavu treba dolijevati nektar i hraniti ga ambrozijom kako bi ostao besmrtan i božanstven.
U rukavcu Save kod rimskog grada Andautonije, u blizini Velike Gorice u Hrvatskoj, pronađen je žrtvenik riječnom božanstvu, bogu Savu (latinski Savus), dobrom duhu i zaštitniku plovidbe. Ovo kulturno nasljeđe danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
G.Vlainić
