Sve je više pacijenata koji imaju probleme sa alergijskim reakcijama. U periodu ljeta, posebne zdravstvene teškoće građanima stvara ambrozija ili fazanuša, čiji polen izaziva alergije.
Ambrozija je jednogodišnja, veoma otporna korovska biljka koja se najbrže razmnožava. Počinje rasti krajem aprila, cvjeta od polovine jula do septembra. Ima jak korijen, crpi sve hranjive materije iz zemljišta i vodu. Raste od jednog do tri metra. U stalnom je porastu broj pacijenata alergičnih na ambroziju. „Trenutno su najčešći mlađi pacijenti, djeca, uzrasta šest i sedam godina. Ni starija populacija nije pošteđena alergije na ovaj korov“, ističe prim. dr Danijela Barać-Todorović, otorinolaringolog. Najčešći simptomi u gornjem respiratornom traktu, pojašnjava dr Barać-Todorović, su: učestalo kihanje, svrab očiju i nosa, sa bistrom sekrecijom. Teži problemi nastaju kada se problematika „spusti“ u donji respiratorni sistem, pa nastaje bronhitis i astma.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da simptome ne bi trebalo zanemarivati, već alergiju pravovremeno prepoznati i, uz adekvatnu terapiju, preduzimati mjere zaštite, u periodu cvjetanja ambrozije.
„Neophodno je uraditi alergološko ispitivanje i izbjegavati alergene, veš i posteljinu ne sušiti na otvorenom, svakodnevno se tuširati i prati kosu, kako bi sa tijela uklonili polen. U težim slučajevima, mijenjati sredinu, dok ne prođe najintenzivniji period polenizacije“, savjetuje dr Barać-Todorović.
Ambroziju je neophodno uništavati, pri samom nicanju, pa sve do početka cvjetanja. U ovom periodu, kada cvjeta, to se ne preporučuje, jer je to jedan od načina raznošenja polena.
Njeno uništavanje se obavlja agrotehničkim mjerama: oranjem, tanjiranjem, kultiviranjem, međurednom obradom, te mehaničkim putem: košenjem i čupanjem iz zemljišta. „Posljednjih godina i neselektivnim i selektivnim herbicidima“, kaže gradski poljoprivredni inspektor u Gradišci Verica Žmirić. Kaže da je ambrozija rasprostranjena na teritoriji Gradiške, ali ne u tolikoj mjeri kao ranijih godina, a razlog tome je, tvrdi, razvijenija svijest građana o potrebi i obavezi uništavanja ove korovske biljke.
„Najodgovorniji subjekti su vlasnici poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, subjekti koji održavaju javne puteve, parkove, groblja i druge nepoljoprivredne površine“, dodaje Žmirićeva i podsjeća da nadzor nad sprovođenjem mjera obavljaju poljoprivredni inspektori i komunalni policajci.
U gradskom Odjeljenju za inspekcije ističu da su za neizvršavanje obaveze suzbijanja, odnosno uništavanja ambrozije, predviđene novčane kazne: za preduzetnike od 1 000 do 2 000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 1 000 KM, te za fizička lica od 200 do 500 KM.
Sanja Trkulja
