Ruža se sa čuvanjem tajni prvi put dovodi u vezu kod starih Grka. U grčkoj mitologiji Afrodita je sinu Erosu poklonila ružu, a on je, kako bi obezbjedio da se ne sazna za majčine razuzdane avanture, tim istim cvijetom podmitio Harpokrata, boga ćutanja.
Rimljani su, prilagođavajući grčku mitologiju sebi, prihvatili i ružu kao simbol tajanstvenosti, pa su tavanice gozbenih dvorana često oslikavali ružama kao znak da stvari izrečene pod uticajem vina ne treba širiti kroz glasine, one su „sub rosa dictum“ – izgovorene pod ružom.
Mogli bi reći da je logičan slijed događaja da ovaj cvijet ima svoje mjesto u međunarodnoj politici, makar kao simbol države. Čak devet država, neke zvanično, a neke nezvanično, ima ružu kao svoj cvjetni simbol, a to su Bugarska, Ekvador, Finska, Irak, Iran, Maldivi, Rumunija, SAD i Slovačka. Engleska je posebna priča. Ako biste između 1455. i 1485. godine sa crvenom ružom zalutali u Jork, ili sa bijelom u Lankaster, rizikovali biste život. Rat između ove dvije plemićke porodice poznat je kao Rat ruža.
Najveća ruža na svijetu, tačnije žbun nalazi se u SAD, u Arizoni. Sadnica koja potiče iz Škotske 1885. godine izrasla je u diva sa stablom prečnika od oko 180 centimetara i sa krošnjom površine od oko 750 kvadratnih metara. U vrijeme cvjetanja, ovaj žbun krasi oko 200.000 cvjetova.
Kada govorimo o najvećem cvijetu ruže, bio je to cvijet ružičaste boje prečnika oko 83 centimetra, a procvetao je u Kaliforniji.
