Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, kojim se obilježava dan kada je Isus Hrist vaskrsao iz mrtvih. Praznuje se tri dana i predstavlja takozvani „pokretni“ praznik, što znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali uvijek mora da bude u nedjelju.Vaskrs je praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću i koji proslavlja Isusov povratak u život, odnosno vaskrsenje.
U dugoj hrišćanskoj tradiciji proslave ovog praznika razvili su se i očuvali običaji koji, prema narodnom vjerovanju, donose sreću, zdravlje i blagostanje čitavoj porodici.Običaji o Vaskrsu poslije božićnih najznačajniji su u srpskom narodu.
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, iz svih pravoslavnih hramova čuju se zvona koja javljaju dolazak velikog praznika.Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: „Hristos vaskrse!“ i „Vaistinu vaskrse!“. Taj pozdrav koristi se sve do Spasovdana.Kada dođu iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću i čitaju se molitve. Ako ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, domaćin naglas čita „Očenaš“.Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Tucanje jajima jedan je od najstarijih vaskršnjih običaja. Taj se običaj još naziva i „borba jajima“, jer jedan „borac“ izaziva drugog te se oni „tucaju jajima“ sve dok nekome ne pukne ljuska. Pobjednik je onaj čija je ljuska ostala neoštećena. Ovakva takmičenja organizuju se i u portama crkvi nakon liturgije ili na drugim prigodnim mjestima.
Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.Vaskrs se slavi tri dana. Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se pobusani ponedjeljak. Toga dana, prema narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik obavlja parastose i pomene za pokoj duša pokojnika.
GLAS SRPSKE / S.M.
